Koji magneti za automatizaciju imaju tehničkog smisla obično se pokaže tek u trenutku kada linija stoji, hvataljka ne drži ponovljivo ili senzor reagira neprecizno. U automatizaciji, naime, ne odlučuje samo snaga magneta. Odlučuju temperatura, udaljenost, tip kretanja, okolni materijal, cikliranje, kao i to treba li sustav raditi bez intervencije održavanja mjesecima ili godinama.

Pri odabiru zato nije dovoljno gledati samo dimenzije ili deklariranu pridržnu silu. Magnet u automatizaciji je funkcionalni element sustava. Ako je pravilno odabran, ubrzava manipulaciju, stabilizira proces i smanjuje mehaničko trošenje. Ako je odabran pogrešno, donosi nepreciznost, zastoje i nepotrebne servisne intervencije.

Kada magnetski gripper zakaže u aplikaciji, problem je rijetko u samom magnetu. Mnogo češće riječ je o pogrešnom razumijevanju materijala dijela, kontaktne površine, udaljenosti ili dinamike kretanja. Upravo zato temu kako koristiti magnetske grippere ima smisla rješavati tehnički, a ne samo okvirno prema kataloškoj nosivosti.

Magnetski gripper jednostavan je princip s prilično zahtjevnom praksom. Treba prihvatiti, zadržati i često precizno otpustiti feromagnetski dio u ponavljanom ciklusu. Pouzdano funkcionira samo tada kada su pravilno odabrani tip magnetskog sustava, sila, geometrija kontakta i način upravljanja. Kod ručne manipulacije zahtjevi su drugačiji nego na automatiziranom radnom mjestu, gdje odlučuju desetinke sekunde i ponovljivost.

Kada robotska ćelija manipulira izrescima, limovima ili dijelovima iz preše, izbor hvataljke odlučuje o taktu, stabilnosti i zastojima. Upravo kod pitanja magnetski gripper vs. vakuumski ne radi se o teoriji, nego o vrlo praktičnoj odluci - što će pouzdano funkcionirati s vašim materijalom, brzinom i radnim uvjetima.

U praksi se ta dva principa često uspoređuju previše pojednostavljeno. Magnetski gripper obično se doživljava kao rješenje za metal, a vakuumski kao univerzalna varijanta za sve ostalo. Takva podjela je, međutim, samo osnova. Odlučuju detalji - površina dijela, njegova debljina, prisutnost ulja, perforacija, masa, potrebno ubrzanje robota, kao i ono što se treba dogoditi pri nestanku energije.

Magnet koji je jučer bez problema držao napravu, vrata ili separirani materijal, danas se ponaša drugačije. Nije se slučajno otpustio „sam od sebe“. Ako rješavate pitanje zašto magnet gubi snagu, u većini slučajeva riječ je o konkretnom fizičkom uzroku - temperaturi, mehaničkom naprezanju, neprikladnom radnom režimu, koroziji ili nepravilnom skladištenju. Kod tehničkih primjena važno je razlikovati radi li se o prirodnom i malom padu parametara ili o stanju koje već utječe na sigurnost i funkciju uređaja.

Feritni magnet često izgleda kao jednostavan dio. U praksi, međutim, o njegovoj funkciji ne odlučuje samo to je li okrugao, četvrtast ili „dovoljno jak“. Ako razmatrate kako odabrati feritni magnet za konkretnu primjenu, odlučuju dimenzije, smjer magnetizacije, radni zazor, temperatura i materijal na koji se magnet pričvršćuje. Upravo u tim detaljima nastaju najčešće pogreške pri projektiranju i pri kupnji.

Ferit pripada među najčešće korištene permanentne magnetske materijale. Stabilan je, otporan na koroziju i prikladan za širok spektar uobičajenih i industrijskih primjena. Istodobno vrijedi da nije univerzalan odgovor na svaki zahtjev. Ako od magneta očekujete vrlo visoku silu prianjanja pri malim dimenzijama, često će prikladniji biti drugi materijal. Ako vam je, međutim, potrebno cjenovno razumno, dugoročno stabilno i radno pouzdano rješenje, ferit je obično pravilan izbor.